Četrnaestog marta, u Moskvi, pored zgrade FSB-a, niz nekoliko mirnih protesta se trebalo održati, protiv „slučaja mreže“ i novih ustavnih amandmana koje režim uvodi. Međutim, vlasti su odlučile da će tog dana sprečavati čak i legalne proteste - po svaku cenu. Nekoliko specijalnih policijskih odreda je bilo zaduženo da hapsi ne samo protestante, već i novinare koji su izveštavali o protestima. To je za rezultat imalo hapšenje preko pedeset ljudi.

Peking je tokom krize iz 2008. godine spasio svjetski kapitalizam. Sproveli su najveći fiskalni poticaj u istoriji, od preko 500 milijardi funti. Da nije bilo ovog poticaja, i globalne potražnje koju je stvorio za sirovinama i drugim dobrima koji su, kao posljedica, bili potrebni Kini, ova finansijska kriza pretvorila bi se u pravu depresiju. Kriza koja se upravo stvara pred našim očima je mnogo ozbiljnija nego ona od prije 10 godina. Ali ovog puta, Kina neće moći spasiti svoju, a kamoli svjetsku ekonomiju.

Italijanska vlada suočena sa štrajkom radnika i pritiskom gazdi je bila neodlučna da zatvori neesencijalnu proizvodnju kako bi se borila protiv pandemije koronavirusa. Sada se radnici u Lombardiji pripremaju za generalni štrajk koji će pratiti i ostatak zemlje. Sprema se novi nemirni period. Koronavirus stvara ozbiljnu ekonomsku i socijalnu krizu u Italiji koja nije viđena decenijama. Rezovi u javnom zdravstvu i malodušni stav Konteove vlade u prvim sedmicama izbijanja epidemije su doveli do sadašnje situacije. Rastući broj umrlih (22. marta broj umrlih je bio 5,476) i zaraženih (22. marta skoro 60,000) izaziva neviđeni osjećaj ljutnje i raširenog preispitivanja sistema.