Serbo-Croatian

Nedavni grčki izbori 25. juna doneli su teške poraze za SYRIZA, s liderom Aleksisom Ciprasom koji je danas najavio ostavku. Kolaps SYRIZA-e omogućio je desničarskoj stranci, Nova demokratija da ostvari pobedu. Ovo, zajedno sa povratkom fašističke stranke u parlament, mnogi sa levice tvrde da se grčko društvo pomera udesno i čak da mu preti uspon fašizma. To je površan zaključak koji ignoriše glavni trend: porast apstinencije i razočaranje u institucije buržoaske demokratije. Objavljujemo sledeću skraćenu analizu naših grčkih drugova, koja se može pročitati u celini u dva dela na njihovom veb sajtu, „www.marxismos.com“.

Od 22. maja do 12. juna, prosvetari Rumunije suprotstavili su se vladi u tronedeljnom štrajku, uglavnom zbog niskih plata. Ovaj štrajk predstavljao je vrlo visok nivo borbenosti rumunske radničke klase. On je protresao vladu do temelja, naterao je da dâ velike ustupke, i podigao svest miliona radnika, otkrivajući moć radničke klase kada deluje borbeno i ujedinjeno.

Neke feministkinje tvrde da bi termin i pojam „prostitucije“ trebalo napustiti i zamijeniti pojmom „seksualni rad“. Drugim riječima, prostituciju treba tretirati kao svaki drugi oblik rada i kao takvu priznati. Prema feminističkoj aktivistkinji Morgan Mertej (između ostalih), prostitucija bi čak bila oruđe u borbi protiv kapitalizma i za emancipaciju žena. U ovom članku namjeravamo da odgovorimo na ove ideje sa marksističke tačke gledišta.

Prvi krug predsjedničkih izbora u Turskoj nije rezultirao jasnim pobjednikom. Aktuelni predsjednik Erdoan iz AKP-a (sa 49,3 posto glasova) po prvi put će biti primoran u drugi krug. Njegov rival će biti Kemal Kiličdaroglu iz CHP-a, Republikanske narodne partije. Ovi izbori su bili teška bitka za AKP, koja vlada Turskom već 20 godina, a Erdoan ipak nije smijenjen.

Prije 50 godina, Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država donio je svoju čuvenu presudu Ro protiv Vejda, osiguravajući pravo na abortus ženama u Americi. Danas se ta ista prava ukidaju. Borba za okončanje ugnjetavanja žena mora biti borba za socijalističku revoluciju.

U maju 2022, izvršni direktor Blekroka izjavio je da je „ruska invazija na Ukrajinu okončala globalizaciju koju smo imali priliku iskusiti u posljednje tri decenije“. On nesumnjivo ima pravo. Rat u Ukrajini doveo je do vrhunca sukob koji se već neko vrijeme sprema između velikih sila.

Od već loše, situacije je postala još gora na svetskom tržištu finansija. Nakon tri propale banke u SAD i jednoj u Švajcarskoj, tržište traži sledeću slabu kariku.

Jučerašnje masovne demonstracije (23. mart prim. prev.) u Francuskoj dovele su borbu protiv Makrona do novih razina. U poslednja dva meseca pokret (podstaknut novim napadom na penzije) jača. Vladini zvaničnici su se nadali da će se sve vratiti u normalu do vikenda, računajući da će pokret nestati nakon demonstracija u četvrtak. Pogrešili su. 23. marta je 3,5 miliona radnika i mladih preplavilo ulice većine gradova u Francuskoj, pošto su štrajkovi i protesti poprimali izrazito borbenije raspoloženje.

Invazija na Irak predvođena od strane SAD počela je prije dvadeset godina. Dvije decenije kasnije, ovu državu su rasparčali rat, sektaštvo i fundamentalizam. Da bismo okončali užas i varvarstvo imperijalizma, moramo se boriti za revoluciju i zbaciti kapitalizam.

Politički stav o Kosovu unutar Srbije, i šire na prostoru bivše Jugoslavije, se često zasniva na mitologiji i predrasudama srpskog nacionalizma. Društveni sukobi između Srba i Albanaca i političke prepirke oko međunarodnog pravnog statusa ove teritorije se vide kao nastavak viševekovnog religijsko-etničkog sukoba, dok se Albanci tretiraju kao uljezi na „svetoj srpskoj zemlji“. Za razliku od metafizičkih i neistorijskih pristupa, marksisti korene današnjeg „Kosovskog pitanja“ traže u modernom dobu, tj. u devetnaestom i početku dvadesetog veka kada su se formirale balkanske nacije i nacionalne države. Etnički sastav i linije razdvajanja između Srba i Albanaca na ovom prostoru uslovljeni

...

U Njemačkoj se u ponedjeljak (27. mart prim.prev.) nije okretao nijedan točak, jer je zemlju potresao najveći štrajk u posljednjih 30 godina. Ovaj 'mega-štrajk', koji su organizovala dva najveća sindikata u zemlji, doveo je njemački transportni sistem do potpunog zastoja. Trenutni talas štrajkova u Njemačkoj raste već nekoliko mjeseci, a radnici su kao rezultat dobili značajne ustupke. Štrajk u ponedjeljak predstavljao je prekretnicu koja bi mogla pripremiti put za intenziviranje klasne borbe u onome što je dugi niz godina predstavljalo stub stabilnosti evropskog kapitalizma.